Hologram je trodimenzionalna slika kreirana interferencijom laserskih zraka ili nekog drugog koherentnog svjetlosnog izvora unutar holografskog materijala.

Možda niste znali da je holografija nastala još 1947. godine te da joj je sama praktična primjena krenula uzlaznom putanjom otkrićem lasera 1960. godine, no zacijelo se sjećate popularnog serijala 'Star Trek' i EMH-a (Emergency Medical Doctor) hologramskog doktora te Lucasovog filmskog serijala 'Star Wars'  gdje su hologrami korišteni kao komunikacijsko sredstvo, za zabavu, istraživanje, špijunažu i edukaciju novih Starfighter pilota.

Bilo da ste ljubitelj znanstvene fantastike, obožavate tehnologiju ili jednostavno 'volite sve što vole mladi', pokušat ćemo pobliže objasniti što je to hologram te koje su njegove primjene u znanosti, zabavi i oglašavanju.

Kako nastaje hologram?

Hologram se najčešće opisuje kao trodimenzionalna slika, najviše zbog činjenice što prilikom promatranja ostavlja takav dojam. Međutim, holografija ima vrlo malo dodirnih točaka s tradicionalnom fotografijom. Za razliku od fotografije, hologram se sastoji od niza podataka o veličini, obliku, svjetlosti i kontrastu oblika koji se nastoji prikazati, pohranjenih u mikroskopskim, kompleksnim te isprepletenim uzorcima.

Za prikaz holograma, laser se pokazao kao idealan izvor svjetlosti jer za prikazivanje cijelog uzorka, svjetlost mora biti jednobojna i snažno usmjerena, odnosno koherentna.

Hologram nastaje tako da se laserska zraka podijeli na dva dijela od kojih se jedan dio odbija od predmeta snimanja (npr. princeza Leia iz Star Wars sage Ep. IV) te zatim križa s drugim dijelom zrake koja se reflektira od zrcala. Dvije reflektirane zrake kreiraju interferencijski uzorak koji se potom snima na film. Nakon što laserska zraka prođe kroz film, dolazi do same projekcije holograma, što rezultira realnom trodimenzionalnom slikom fotografiranog predmeta.

Dakle, kad se na hologram usmjeri svjetlost, podaci, koji su pohranjeni kao isprepleteni uzorak, oblikuju originalni prikaz određenog objekta, što oči i mozak promatrača doživljavaju kao stvaran objekt.  Obzirom da se radi o svjetlu, a svjetlo karakterizira mala gustoća, kroz holografsku formu moguće je prošetati te promatrati iz svih kutova.

Moramo napomenuti kako postoji nekoliko vrsta holograma te samim time svaki zahtijeva zasebnu tehnologiju prikaza. Za neke jest potreban laser, no neke je moguće prikazati koristeći i klasične izvore svjetlosti, primjerice hologramski display-evi. Neki su u mogućnosti prikazivati objekt u pokretu, dok drugi izmjenjuju statične slike te mogu biti u cijelom spektru boja ili ih izmjenjivati.

Povijest holograma

Znanstvene teorije i metode slijedom kojih je i nastao hologram, prvi su puta formirane 1947. godine kad je mađarski fizičar Dennis Gabor, kasnije nagrađen i Nobelovom nagradom, razvijao ideju holografije kako bi unaprijedio u to vrijeme poprilično loše performanse elektronskog mikroskopa te pronašao način poboljšanja rezolucije.

Sam pojam hologram sastavio je od grčkih riječi holos = cijeli i gramma = poruka.

Njegov pristup bio je strogo matematički. Primijenio je matematičke izračune francuskog matematičara i fizičara Jean Baptiste Joseph Fouriera koji je razvio matematički način pretvaranja bilo kojeg uzorka u jezik jednostavnih valova i obratno.

Međutim, tehnologija je napredovala tek 1960. godine otkrićem lasera. Prvi 'pravi' hologramski 3D prikaz uspješno je realiziran 1962. godine na Sveučilištu Michigan, a od kasnih 60-ih pa nadalje, hologrami su se sve više počeli koristiti u znanstvene, reklamne pa i umjetničke svrhe.

Hologrami danas

Hologrami su danas, iako to možda ne primjećujemo, svuda oko nas.

Većina telefonskih kreditnih kartica sadržava rezbarene holograme na površini koji nose informaciju o monetarnoj valuti. Skeneri u supermarketima očitavaju s proizvoda bar kod za kompjutorsku obradu pomoću sustava holografskih leća kako bi se usmjerila svjetlost lasera na bar kod proizvoda. Danas se hologrami sve češće koriste i kao oblik zaštite od krivotvorenja na vozačkim dozvolama, kreditnim karticama, raznim proizvodima i pakiranjima, pa čak i odjevnim predmetima.

Mnogi se hologrami koriste i u vojnoj te putničkoj avioindustriji. Holografske leće koriste se kod borbenih zrakoplova kako bi pilot mogao vidjeti važne instrumente u kokpitu bez micanja pogleda s vjetrobranskog stakla, a slična se tehnologija već implementira i u pojedine automobile.

Čak i moderni televizijski studiji laserskom projekcijom holograma projiciraju prethodno snimljene nastupe novinara.

No ne smijemo zaboraviti i svijet oglašavanja. Hologramska tehnologija donijela je pravu revoluciju kada govorimo o novim i inovativnim načinima oglašavanja. Hologramski oglasi, odnosno hologramski display-evi u svijetu su se već čvrsto pozicionirali kao idealna metoda za promotivne aktivnosti i oglašavanje. Iluzija stvarnog objekta, koji je vrlo često projiciran tako da lebdi u zraku, iznimno privlači pozornost potencijalnih kupaca, a potom i konverziju, što je i krajnji cilj oglašavanja. Od supermarketa i izložbenih sajmova, do izloga i ulica, mnoge velike tvrtke poput Nike-a, Adidasa, Coca-Cole, Dior-a i ostalih, već neko vrijeme eksperimentiraju s hologramskim display-evima i hologramskom tehnologijom.

Hologrami i budućnost

U budućnosti će se fotoni kretati unutar električnih sklopova računala jednako kao elektroni danas. Kad će to biti omogućeno, hologrami će se koristiti za pohranu podataka. Ova tehnologija, nazvana HDS (holographic data storage), omogućavat će pohranu iznimno velike količine podataka, npr. jedne nacionalne knjižnice na područje veličine kockice šećera.

Pokretni 3D hologrami će postati svakodnevna ''pomagala'' u arhitekturi, medicini, biologiji te mnogim drugim područjima.

Haptički hologrami, hologrami koje doslovce osjećate kada ih dodirujete, osim u zabavi, edukaciji te različitim industrijama, naći će svoju primjenu i u medicini omogućujući kirurzima istraživanje hologramskog CT skena.

Ne smijemo zaboraviti spomenuti Microsoftov HoloLens pa i Magic Leap - dva projekta koja su otišla korak dalje u spajanju proširene i virtualne s našom stvarnošću. No dok nam HoloLens omogućuje interakciju s hologramima, Magic Leap koristi posebnu tehnologiju koja miješanje, odnosno granicu stvarnog i virtualnog čini gotovo nevidljivom. Ta tehnologija u biti radi na principu projiciranja slike izravno na mrežnicu oka te se smatra da će s takvim projektorom nestati potreba za ekranima koje danas poznajemo: No sama Dynamic Digitise Lightfields Signal tehnologija, koja stoji iza projekta, čuva se u tajnosti i morat ćemo još pričekati do same realizacije.

U posljednjih nekoliko godina tehnologija holograma napravila je uistinu velike korake u smjeru uzora iz SF filmova. Današnji su hologrami sve ljepši, uvjerljiviji te se već mogu mjeriti s onima iz Star Warsa. Čak je i za manje od 100 eura moguće u kućnoj izradi napraviti vlastite holograme, odnosno holografske projekcije.

Bilo da je riječ o znanosti i medicini, tehnologiji, automobilskoj ili avioindustriji, obrazovanju, zabavi, pohrani podataka, te samom oglašavanju i promotivnim aktivnostima, sa sigurnošću možemo reći da je hologramska tehnologija donijela pravu revoluciju u sve sfere našeg društva.

Ako ste zainteresirani za primjenu hologramske tehnologije u vaše promotivne aktivnosti i oglašavanje, javite nam se!