Projection mapping predstavlja tehniku projekcije kojom je moguće gotovo svaku površinu ili predmet pretvoriti u nezaboravno 3D iskustvo. Od zgrada, zidova i arhitektonskih instalacija do sportskih terena, automobila i ljudi.
U posljednjih desetak godina Projection mapping postaje sve popularnija tehnika mapiranja video projekcije na različitim eventima, ali i u oglašavanju.
Cilj mu je statične površine pretvoriti u interaktivni, 3D display, odnosno iskriviti te utjecati na percepciju gledatelja projiciranjem složenih 3D struktura, objekata i animacija na razne površine te tako stvoriti 'wow' efekt i zabaviti promatrača.
Kako funkcionira Projection mapping
Za kvalitetan Projection mapping potrebna je adekvatna oprema i programska podrška. Tehnika same projekcije u teoriji je jednostavna: projektor projicira video animaciju na određenu površinu. No u praksi je to ipak malo složenije. Neovisno o kvaliteti animacije, ako projekcija nije prilagođena dimenzijama, boji, teksturi i ostalim karakteristikama površine (uključujući i ostale bitne faktore od lokacije do svjetlosti i rasvjete), slika će biti mutna te će željeni efekt izostati. Međutim ako su osnovni uvjeti projekcije zadovoljeni, krajnji efekt će ovisiti samo o kvaliteti animacije koju je potrebno prilagoditi arhitekturi objekta s ciljem postizanja 3D dimenzije i pokreta bez posredstva posebnih naočala.
Neizbježan segment svake video projekcije je naravno zvuk, jer bez njega nema posebnog efekta. Moguće je stimuliranje i dodatnih osjetila (miris, podrhtavanje, vodena paran dim mašina). Ako se i ove efekte uklopi u projekciju, moguće je postići još intenzivniji osjećaj realnosti u kompletnoj iluziji. Miris može biti rasprostranjen pomoću skrivenih raspršivača mirisa ili 'mirisnih kartica' na kojima je otisnuto nekoliko geometrijskih oblika različitih boja. U trenutku kad se na projekciji pojavi određeni oblik, promatrači će protrljati karticu te tako osloboditi miris.
Povijest Projection mappinga
Pokušate li istražiti konkretno povijest projection, odnosno video mappinga, naići ćete na tek 3-4 godine stare podatke. To je zato što se projekcijsko mapiranje nazivalo, a to mu je i službeni naziv, ''Prostorno pojačana stvarnost'' (Spatial augmented reality).
Sve češće korištenje ove tehnologije počinje početkom 21. stoljeća, konkretnije 2005. godine naglom ekspanzijom i potražnjom za drugačijim i prepoznatljivijim načinom zabave i promotivnih aktivnosti koje bi odskakale od konvencionalnih, već viđenih, metoda.
Iako naglo širenje mappinga datira iz vrlo bliske prošlosti, prvi je put zabilježeno 1969. godine u Disneylandu otvorenjem vožnje kroz Ukletu kuću pod temom ''Grim Grinning Ghost''.
Vrste Projection mappinga
Planarni projection mapping
Planarno projekcijsko mapiranje je osnovna vrsta projekcijskog mapiranja. Podloga, odnosno površina je ravna i dvodimenzionalna te je najčešće riječ o projekcijskom platnu, zidu ili pročelju zgrade. Dvodimenzionalna se slika, odnosno video, projicira na ravnu podlogu na kojoj predmet iz animacije kroz određeni kut gledanja dobiva treću dimenziju.
Sferni projection mapping
Sferne projekcije obuhvaćaju do 360° projekcije u svim smjerovima. Projekcija se odvija na unutarnji, odnosno vanjski dio kugle ili neke od njezinih fragmenata. To je najzahtjevnija metoda mapiranja jer je za realizaciju sferne projekcije potrebno imati nekoliko projektora te video razdjelnik koji će izlazni video dijeliti na fragmente koji će se zatim reproducirati na zasebnom projektoru djelujući kao cjelina.
Panoramski projection mapping
Panoramsko projekcijsko mapiranje označava bilo koju projekciju koja obuhvaća područje projekcije do 360°, projicirano na mediju sfernog oblika. No bitna razlika je ta što su gornji i donji rubovi kod panoramske projekcije vidljivi te nam slika izlazi samo horizontalno iz vidokruga. Većinom se koristi za razne kino projekcije te za potrebe mapiranja kompleksa zgrada ili sustava povezanih površina.
Vying
Vying predstavlja manipulaciju slikama, ili fraktalima slika u realnom vremenu kroz programske filtere u sinkronizaciji s glazbom. Koristi se kao dio light showa na većini koncerata, u noćnim klubovima i na glazbenim festivalima, no nalazi svoje mjesto i u raznim umjetničkim performansima.
Interaktivni projection mapping
Interaktivne projekcije sve su popularnije zbog mogućnosti interakcije gledatelja s projiciranim video sadržajem. Primjerice, tijekom live paint video mappinga, gledatelji pomoću svjetiljki usmjerenih u kameru ostavljaju trag svjetla na projiciranom objektu. Postoji i projekcijsko mapiranje potpomognuto MultiTouch ekranima gdje gledatelji mogu mijenjati projicirani video sadržaj u realnom vremenu. Najnovija tehnika interaktivnog mapiranja je mocap (motion capture) mapping koja omogućuje interakciju promatrača s 3D modelom projiciranim na površinu ispred njih kroz pokret.
Primjena Projection mappinga
Do sada se ovakvo mapiranje, uglavnom, koristilo za projekcije na pročelja zgrada ili kuća, no danas se primjenjuje na gotovo sve površine: od sportskih terena i automobila do ljudskog tijela i drveća. Kroz Projection mapping se mogu ispričati raznorazne priče: od reklamnih spotova, povijesno-kulturnih činjenica pa sve do blagdanskih dekoracija.
U posljednje vrijeme raste potražnja za korištenjem mapiranja u svrhu scenografskog oslikavanja pozornica i prostora društvenih događanja, a svojom sposobnošću da oglašivačima dozvoli stvaranje nadnaravnih krajolika na raznim površinama, projection mapping osvojio je i svijet marketinga.
Ako ste zainteresirani iskoristiti Projection mapping tehnologiju za vaš sljedeći event, javite nam se!
Foto: YouTube (ACCIONA Producciones y Diseño "La Aventura de la Innovación" multimedijalni spektakl, Sevilla)
Video: YouTube (Onionlab "Axioma" za LLUM BCN 2016 festival, Barcelona)
